Jedna od najzanimljivijih aktivnosti u detinjstvu je vožnja bicikla.  U svetu očaravajućih svetala bicikala, dečje radosti i prve vožnje na dva točka, važno je podsetiti se pravila i ponašanja mališana na biciklu. Projekat “Oprez života vredan” ima za cilj ne samo stvaranje svesti o značaju bezbednosti, već i pružanje smernica za odgovorno ponašanje najmlađih u saobraćaju.

1. Oprema je ključna:

– Pre nego što se male noge odvoje od tla, obavezno je nositi odgovarajuću zaštitnu opremu.

– Kaciga je obavezna i trebala bi biti pravilno postavljena kako bi pružila najveću moguću zaštitu.

2. Učenje pravila saobraćaja:

– Mali biciklisti trebaju biti upoznati sa osnovnim pravilima saobraćaja. Crveno svetlo znači stani, zeleno svetlo znači kreni!

– Učenje znakova i njihovo poštovanje je od suštinskog značaja.

3. Vožnja duž trotoara:

– Mlađi biciklisti trebaju voziti duž trotoara kad god je to moguće.

– Ako nema trotoara, vožnja uz desni ivičnjak puta je preporučljiva.

4. Pažljivost na raskrsnicama:

– Mala deca trebaju naučiti da zastanu i pogledaju levo-desno-prelevo pre prelaska puta.

– Učenje kada i kako koristiti biciklističke staze takođe je ključno.

5. Bezbedno parkiranje bicikla:

– Mali biciklisti trebaju znati kako pravilno parkirati svoj bicikl, čime se smanjuje rizik od oštećenja i olakšava saobraćaj pešacima.

6. Vreme vožnje:

– Vožnja bicikla noću nije preporučljiva, ali ako je neophodno, bicikl treba biti opremljen svetlima i reflektorima.

Oprez u saobraćaju nije samo odgovornost odraslih, već i mališana.

Projekat “Oprez života vredan” podseća nas da je bezbednost na putu od suštinskog značaja i da se od najranijeg doba treba usmeriti na pravilno ponašanje u saobraćaju. Mali biciklisti, vožnja na dva točka može biti nezaboravna avantura, ali uz odgovornost i znanje, postaje i bezbedna avantura.

Pravila i propisi o saobraćaju za vozače bicikala mogu se razlikovati od države do države. Opšte smernice u vezi sa biciklističkim saobraćajem uključuju sledeće:

Pravila za vozače bicikala:

Kaciga: Većina mesta preporučuje ili zahteva nošenje kacige, posebno za decu.

Pravila saobraćaja: Biciklisti obično moraju poštovati ista pravila saobraćaja kao i vozači automobila, uključujući pridržavanje znakova i svetlosnih signala.

Staze za bicikliste: Gde su dostupne, biciklisti bi trebalo da koriste biciklističke staze i trake.

Svetla i reflektori: Vožnja bicikla noću obično zahteva upotrebu svetala i reflektora.

Dete mlađe od 12 godina ne sme da upravlja biciklom na javnim putevima. Izuzetno u pešačkoj zoni, zoni usporenog saobraćaja, zoni “30”, zoni škole i nekategorisanom putu, biciklom može upravljati i dete sa navršenih devet godina. Izuzetno u pešačkoj zoni i zoni usporenog saobraćaja, biciklom može da upravlja i dete mlađe od devet godina ako je pod nadzorom lica starijeg od 16 godina. Nepoštovanje ove odredbe se kažnjava novčanom kaznom od 6.000 do 20.000 dinara.

Prema sada važećem Zakonu o bezbednosti saobraćaja deca mlađa od 12 godina ne mogu samostalno da učestvuju u javnom saobraćaju. U praksi to znači da dete mlađe od 12 godina ne može samo da vozi bicikl na putu, jer ukoliko, na primer, padne, zadobije neku povredu ili doživi nezgodu, odgovornost snosi roditelj koji može biti kažnjen novčano ili kaznom zatvora.

Ukoliko dete mlađe od 12 godina na biciklu doživi nezgodu, tada roditelj može biti kažnjen i sa 30 hiljada dinara.

Vožnja bicikala na mestima gde ima motornih vozila, za dete predstavlja potencijalnu opasnost, i zato je Zakonom ograničeno kretanje dece biciklom, a u zavisnosti od toga koliko imaju godina.

Saobraćajne nezgode sa decom biciklistima najčešće nastaju kao bočni sudari (pri prolasku kroz raskrsnicu ili skretanju ulevo), usled obaranja bicikliste koji se uključuje sa sporednog puta, kao i usled prelaska kolovoza. Najčešće nezgode su u sudaru sa putničkim automobilima 60%, a zatim nezgode u kojima je došlo do pada sa bicikla bez učešća drugog vozila 27%.

Pored pripreme dece biciklista da postanu bezbedni učesnici u saobraćaju, pozitivne stavove je potrebno izgraditi i u pogledu rekreativne vožnje bicikla koja doprinosi zdravom odrastanju. U nedostatku staza i traka namenjenih biciklistima neophodno je u kontinuitetu prenositi teorijska i praktična znanja i tako uticati na smanjenje izloženosti dece biciklista rizicima u saobraćaju, ali i razvoju navika ka sportu i rekreaciji koje vode zdravom životu.

Šta kaže zakon?

Dete mlađe od 12 godina ne sme da upravlja biciklom na javnim putevima.

Izuzetno u pešačkoj zoni, zoni usporenog saobraćaja, zoni „30“, zoni škole i nekategorisanom putu, biciklom može upravljati i dete sa navršenih 9 godina.

Izuzetno u pešačkoj zoni i zoni usporenog saobraćaja, biciklom može da upravlja i dete mlađe od 9 godina ako je pod nadzorom lica starijeg od 16 godina.

Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sedište, prilagođeno veličini deteta i čvrsto spojeno sa biciklom.

Kada se kreće biciklističkom stazom, brzina bicikla ne sme biti veća od 35 km/h.

Ako na putu postoji biciklistička traka, vozač bicikla je, u odnosu na smer kretanja saobraćaja, dužan da se kreće desnom biciklističkom trakom.

Na biciklističkim stazama za saobraćaj u oba smera vozila, vozač bicikla mora da se kreće desnom stranom u smeru kretanja vozila.

Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u grupi, dužni su da se kreću jedan za drugim.
Dete mlađe od 12 godina ne sme se prevoziti na mopedu, triciklu i motociklu.

Ako dete učini prekršaj propisa o bezbednosti saobraćaja na putevima, kazniće se novčanom kaznom propisanom za učinjeni prekršaj roditelj, usvojilac, odnosno staralac deteta, kao da je sam učinio prekršaj, ukoliko je prekršaj učinjen zbog propuštanja dužnog nadzora.

 

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.