Period jeseni prema klimatološkim standardima, bio je za 2,9 stepeni topliji u odnosu na prosek iz perioda 1981-2010. Kada su u pitanju maksimalne dnevne temperature oktobar je bio najtopliji u Srbiji od 1951. Drugi deo oktobra bio je izuzetno topao, tako da je na skoro celoj teritoriji zabeležen toplotni talas koji je trajao od 12. do 28. oktobra, što je ujedno i najduži oktobarski toplotni talas zabeležen od 1888.godine. Novembar ove godine bio je najtopliji u Srbiji kada su u pitanju srednje dnevne temperature, a odstupanje od višegodišnje srednje vrednosti iznosilo je +5 stepeni. Takođe u većem delu zemlje to je bio i najtopliji novembar kada su u pitanju minimalne dnevne temperature.

Tokom većeg dela jeseni vladali su i izuzetno sušni uslovi, tako da je u pojedinim periodima, na snazi bila suša koja se može okarakterisati kao ekstremna. Pored toplog vremena, oktobar i novembar ostaće upamćeni i po lošem kvalitetu vazduha i ukazuje da su kvalitet vazduha i klimatske promene, odnosno globalno zagrevanje, dve strane jedne iste medalje. Oba problema su na prvom mestu posledica sagorevanja uglja, nafte i gasa. Kako je 2019. već pri kraju, do sada prikupljeni podaci iz svih delova sveta pokazuju da će globalno 2019. biti druga najtoplija godina od kada postoje organizovana instrumentalna merenja. Takođe ova godina će biti peta za redom koja će imati odstupanje prosečne globalne temperature veće od 1 stepen, u odnosu na period sa kraja devetnaestog veka. Sve ovo nedvosmisleno ukazuje da je emitovanje ugljen-dioksida glavni krivac za promenu klime i da smo sve bliži granici od 2 °C koja je Pariskim sporazumom, koji su potpisale sve zemlje sveta, definisana kao granica koje ne sme biti pređena.

U nedelju, 22. decembra, u 05:19 počela je zima saopšteno je iz Astronomskog društva „Ruđer Bošković“ u Beogradu. Oktobar i novembar su bili najtopliji, a po svemu sudeći i decembar će biti natprosečno topao.