Popis iz 2011. godine pokazao je da se za deceniju, između dva popisa, seosko stanovništvo smanjilo za oko 311.000 žitelja, odnosno za 10,9 %. Od 4.700 sela svako četvrto je na putu  nestajanja,  jer u skoro 990 sela ima manje od po 100 stanovnika. U čak 86 odsto sela se smanjuje broj stanovnika. Popisano je oko 50.000 potpuno napuštenih kuća i oko 145.000 onih u kojima trenutno niko ne živi.A napuštenih kuća će, po svemu sudeći, biti još, jer su na selu ostala staračka domaćinstva, pogotovo u nerazvijenim krajevima. Sliku takvog srpskog sela najbolje ilustruje podatak da u 63 odsto staračkih seoskih domaćinstava nema mlađih od 65 godina, a prosečna starost je 74,6 godina. Stoga bi do kraja godine trebalo  da bude formiran Nacionalni savet za spas srpskog sela,  kako bi se višegodišnjim planom ulaganja zaustavilo njegovo odumiranje.
Po rečima stručnog saradnika u Ministarstvu regionalnog razvoja, Branislava Gulana, konačnu odluku o tome će doneti Skupština Srbije na predlog Vlade. U Savetu će biti zastupljeni ljudi iz nauke koje će predložiti SANU, jedan deo će biti praktičari, koje će da predloži Ministarstvo za regionalni razvoj. „Nadamo se da će oni udruženi moći da vrate život u srpska sela, što je već vidljivo na jugu Srbije, u selima gde su osnovane nove zadruge. Kada se formira taj Nacionalni savet za spas sela, plan je da se od Vlade Srbije dugoročno traži najmanje 100 miliona evra da bi narednih godina bespovratno pomagali srpska sela“, napominje stručni saradnik u Ministarstvu regionalnog razvoja.
S obzirom na negativan demografski trend i sve brojnija staračka domaćinstva, jasno je zašto u 2.700 sela ne postoji dečji vrtić,  što 230 sela nema Osnovnu školu, a oko 170 škola je pohađao samo jedan đak. Poslednji je čas da se spasavaju ne samo sela, nego i varošice, jer svake godine nestane po jedna Bačka Palanka, ili Negotin, a najkritičnije je u pet nerazvijenih okruga na jugu Srbije.

„Imamo više od 70 poljoprivrednih škola u kojim je sigurno više od 2.000 đaka i oni potiču sa sela, roditelji im imaju imanja. Da njima stvorimo te uslove i da ih ubedimo da treba da ostanu na selu, da tamo žive, da rade, da stvaraju porodice u narednih 10-15 godina. Ova akcija nije samo za jednu vladu i jednog ministra nego dugoročan proces“ ukazuje Branislav Gulan, stručni saradnik u Ministarstvu regionalnog razvoja.