Projekat „Oprez života vredan“ ima za cilj unapređenje bezbednosti i smanjenje rizika od saobraćajnih nezgoda, sa posebnim fokusom na decu. Ključni preduslov za sigurnu vožnju jeste poznavanje i poštovanje saobraćajnih pravila, koja se uče tokom obuke za vozače.

Marko Žarković, inženjer saobraćaja, instruktor i predavač u Auto školi „EuroAs“, podelio je s nama kako izgleda današnja teorijska i praktična nastava za polaganje za vozački ispit. Takođe, razgovarali smo o ključnim pravilima u saobraćaju, čestim greškama koje vozači čine i stanju saobraćajne kulture.

„Naša Auto škola „EuroAs“ je porodičan posao. Otac je otvorio jednu od prvih privatnih auto škola u Vojvodini davne 1990. godine, čime smo brat i ja krenuli očevim stopama. Mi volimo ovaj posao, radi se sa ljudima, nije monotono i dosadno, a doprinosimo na neki način bezbednosti u saobraćaju. Kroz obuku polaznika , nastojimo preneti važnost bezbednog i sigurnog ponašanja u saobraćaju, čemu doprinosimo da kandidati kroz obuku dobiju vozačku dozvolu .

Sada, sa preko 33 godine iskustva u poslu, kao inženjer saobraćaja sa licencom predavača, ispitivača i instruktora, objedinio sam sve te poslove i tokom svih ovih godina stekao sam duboko razumevanje svakog detalja procesa obuke,“  napominje Marko Žarković, instruktor i predavač u Auto školi „EuroAs“ u Bačkoj Palanci.

 

 

Program auto škole:

Naša auto škola sledi jedinstven program u Republici Srbiji, definisan zakonom koji se primenjuje od 2013. godine. Ova promena uključuje razdvajanje teoretske i praktične obuke, gde je fokus prvo na teorijskom osposobljavanju kandidata. Ova promena omogućava bolju pripremu kandidata, omogućavajući im da prvo steknu teorijsko znanje pre nego što pređu na praktičnu obuku. Više časova praktične nastave doprinosi kvalitetnijoj obuci, pružajući kandidatima bolje razumevanje vožnje i bezbednosti u saobraćaju.

 

Teorijska i praktična nastava:

Teorijska nastava obuhvata 14 oblasti, uključujući pravila saobraćaja, preticanje, obilaženje, mimoilaženje, parkiranje, kao i poznavanje saobraćajne signalizacije.

Praktična nastava je zadatak instruktora, koji svojim teorijskim objašnjenjima pomažu kandidatima da razumeju kako primeniti naučeno u praksi. Kada kandidat završi teoretsku obuku i položi ispit, stiče pravo na praktičnu obuku.

 

Rad sa kandidatima:

Rad sa kandidatima može biti izazovan, posebno sa onima koji su došli pod pritiskom ili nisu motivisani za obuku. Važno je zadržati njihovu pažnju i interesovanje kroz obuku, pružajući im podršku tokom celog procesa.

Važno je napomenuti da kandidati, iako završe predviđenih 40 časova praktične obuke, nakon toga nisu automatski iskusni vozači. Oni dobijaju osnovu za pravilno upravljanje automobilom, ali prava testiranja dolaze kada samostalno sednu u vozilo.

Kandidati imaju znanje i veštine stečene tokom obuke, ali kako će ih primenjivati u praksi zavisi od njih samih. Njihovo poštovanje saobraćajnih pravila, brzina, i opšta kultura u vožnji postaju deo njihove lične odgovornosti i društvene svesti.

U procesu obuke, auto-škole mogu samo nadograditi postojeće znanje i uticati na razvoj saobraćajne kulture. Roditelji igraju ključnu ulogu u vaspitanju dece u smislu razvijanja saobraćajne kulture od najranijeg uzrasta.

 

 

Netolerancija u saobraćaju:

U današnjem vremenu, sa ubrzanim tempom života, tolerancija postaje ključna u saobraćaju. Važno je zadržati staloženost, ne žuriti, i poštovati pravila. Iako možda mislimo da kršenjem pravila stižemo brže, par minuta kašnjenja ne znače mnogo u poređenju sa mogućim ozbiljnim posledicama.

Vozači, opterećeni razmišljanjem o mnogim problemima, često žure, ne shvatajući da ne samo što krše zakon, već i stvaraju potencijalne probleme koji bi im mogli oduzeti mnogo više vremena nego što bi izgubili poštujući pravila i stigli nekoliko minuta kasnije.

Tempo savremenog života može doprineti nervozi i bržoj vožnji, ali treba sagledati činjenicu da kršenje zakona ne dovodi do bržeg dolaska na odredište. Često nam se samo čini da će žurba doneti prednost.

 

Pravila i ograničenja brzine u blizini ustanova u kojima borave deca:

Što se tiče pravila i ograničenja brzine u blizini ustanova u kojima borave deca, zakonom je regulisano postojanje zona škola, obično oko osnovnih i srednjih škola. Za vrtiće nema takvih zona, jer deca tamo uglavnom dolaze i odlaze uz pratnju roditelja.

Zone škola postoje kako u naseljenim, tako i van naseljenih područja. U zonama škola van naselja, ograničenje brzine je 50 km/h u periodu od 7:00 do 21:00 čas, osim ako dopunska tabla ne propisuje drugačije. Za škole u zonama naselja, ograničenje je 30 km/h u istom vremenskom intervalu, osim ako nije drugačije označeno dopunskom tablom.

Zakon nalaže poseban oprez u saobraćaju kada su deca prisutna, čak i do te mere da se vozači upozoravaju zvučnim signalom. Deca, zbog svoje igre i nedovoljno razvijenog perifernog vida, predstavljaju ranjivu kategoriju, te je potrebno posebno paziti na njih.

Odnos vozača prema drugim učesnicima u saobraćaju:

Kada su u pitanju drugi učesnici u saobraćaju, kao što su pešaci i biciklisti važno je obratiti pažnju na njih, s obzirom na to da su ranjiva kategorija koja možda nema isti nivo znanja o saobraćaju kao vozači motornih vozila. Tolerancija vozača prema greškama pešaka i biciklista ključna je, imajući u vidu da ovi učesnici možda nisu prošli istu vrstu obuke kao i vozači.

Najčešći problem su biciklisti jer oni ne znaju kako da se ponašaju u saobraćaju, kako da se kreću, kako da se prestrojavaju. Zato bi vozači trebalo biti tolerantniji i predvideti neke stvari koje bi vozači biciklova mogli da učine.

Na kraju, poštovanje saobraćajnih pravila treba biti deo opšte saobraćajne kulture, a vozači, kao i svi učesnici, trebali bi biti svesni svoje odgovornosti prema drugima u saobraćaju.

 

Poruka učesnicima u saobraćaju:

Učesnici u saobraćaju treba da vode računa o važnosti tolerancije, staloženosti i poštovanju saobraćajnih pravila. Bezbednost u saobraćaju je zajednička odgovornost, i svako može doprineti boljem okruženju pravilnim ponašanjem.

Put od hiljadu milja počinje jednim korakom tako da uradite i vi taj prvi korak budite tolerantni, možda će se to vratiti kroz neko vreme i vama jer ne postoji čovek koji nije pogrešio i neće pogrešiti.

Ako vidite da je već neko pogrešio, probajte vi da ispravite tu grešku. Nemojte zameriti tom čoveku jer možda je taj čovek to slučajno uradio, ko zna šta je u životu imao, koliko briga, pa mu vi otklonite bar tu jednu brigu, poručuje inženjer saobraćaja, instruktor i predavač u Auto školi „EuroAs“ Marko Žarković.

 

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.