„Pokrajinska vlada je 2020. godine osnovala Savet za koordinaciju i praćenje aktivnosti u oblasti ekonomskog razvoja na teritoriji AP Vojvodine, koji je kao jednu od ključnih tema prepoznao socijalno preduzetništvo“, istakao je potpredsednik Pokrajinske vlade Branko Ćurčić i predsednik Saveta na okruglom stolu „Podsticaji za razvoj socijalnog preduzetništva posle usvajanja Zakona o socijalnom preduzetništvu“.

Skup je organizovao Kabinet potpredsednika Pokrajinske vlade u saradnji sa Privrednom komorom Vojvodine i Koalicijom za razvoj solidarne ekonomije iz Beograda sa ciljem sagledavanja primene Zakona o socijalnom preduzetništvu godinu dana od njegovog donošenja, odnosno primene u našoj pokrajini, perspektiva, kao i razmene iskustava sa Ministarstvom rada, zapošljavanja, boračka i socijalna pitanja. Jedna od ključnih tema bilo je i donošenje Programa razvoja socijalnog preduzetništva koji je od suštinskog značaja jer predviđa mere za razvoj ove oblasti.

Potpredsednik Ćurčić je naveo da je ovo dobra prilika da se zajednički sagledaju problemi i odrede pravci i rešenja kojim bi se dalje podsticao razvoj socijalne ekonomije. On je ukazao na to da je misija delovanja u oblasti socijalnog preduzetništva u Pokrajini, pre svega, da se empatija prema društveno osetljivim grupama podigne na što viši nivo.

On je kazao da je Zakon o socijalnom preduzetništvu, kojim su definisani uslovi potrebni da bi privredni subjekt stekao status socijalnog preduzeća, donet u februaru 2022. godine, a da je njegova puna primena počela te iste godine u novembru. Od tada je, kako navodi Ćurčić, registracija tog statusa omogućena od strane Agencije za privredne registre za sva pravna lica koja su već delovala kao socijalna preduzeća – zadruge, udruženja građana i fondacije, privredna društva i preduzetnici koji vode poslovne knjige, ali i ona koja tek počinju sa radom.

„U okviru Saveta formirana je radna grupa koja će se baviti isključivo socijalnim preduzetništvom, a tokom 2022. godine su organizovane i obuke za predstavnike jedinica lokalne samouprave o značaju socijalnog preduzetništva. Savet podstiče analize u oblasti socijalnog preduzetništva kao i senzibilizaciju lokalnih aktera na čitavoj teritoriji AP Vojvodine“, istakao je Ćurčić navodeći šta je Pokrajina preduzela da pripremi prostor za sprovođenje tog zakona i podstakne oblast socijalnog preduzetništva, gde suština nije jedino profit već podizanje sveti u toj oblasti i razvoj preduzetnika koji su socijalno snzibilisani.

On je ukazao da je u Agenciji za privredne registre registrovano 16 pravnih subjekata sa statusom socijalnog preduzetništva – tri privredna društva, jedna turističko-socijalna zadruga i 12 udruženja građana, od kojih se više od polovine nalazi u Vojvodini, što govori o rezultatima rada koje je Pokrajina postigla u ovoj oblasti.Ćurčić je podsetio i na značaj konkursa kojim je Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam, u saradnji sa kabinetom potpredsednika Pokrajinske vlade i Savetom za koordinaciju i praćenje aktivnosti u oblasti ekonomskog razvoja doprineo jačanju socijalne ekonomije.

Predsednik Privredne komore i domaćin skupa Boško Vučurević pozdravio je učesnike koji su se okupili radi što uspešnije afirmacije programa i mera u domenu socijalne ekonomije.

„Pokrajinska vlada dala je veliki doprinos donošenju Zakona o socijalnom preduzetništvu. Privredna komora Vojvodine pruža svu podršku unapređivanju ove oblasti. U Vojvodini ima između 50.000 i 60.000 preduzetnika i oko 35.000 pravnih lica, što govori u prilog tome da ima prostora za bavljenje socijalnim preduzetništvom. Prema našim saznanjima, u Vojvodini se već 500 kompanija odlučilo na delovanje u ovoj oblasti“, istakao je Vučurević.

Reč je o jednom od retkih zakona, kako je istakla Dina Rakin iz Koalicije za razvoj solidarne ekonomije iz Beograda, koji predviđa međusektorsku saradnju i koji je donesen u saradnji civilnog i javnog sektora.

„Mi na ovaj način nastavljamo tu dobru praksu da zajedničkom saradnjom pokušamo da regulišemo sektor socijalnog preduzetništva“, rekla je Dina Rakin.

Sanja Gavranović, iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, naglasila je da je zakon donet, ali ne i podzakonska akta, bez kojih ga je teško primeniti.

„Program razvoja socijalnog preduzetništva, nažalost, nije donet, ali je protekle nedelje pokrenuta inicijativa i obezbeđena su sredstva za nastavak njegove izrade. To je strateški dokument koji treba da se uradi u skladu sa Zakonom o planskom sistemu, i donosi se na period od pet godina. Njime se utvrđuju smernice razvoja socijalnog preduzetništva u Republici Srbiji, što je njegova suština. Program razvoja, takođe, mora imati akcioni plan za dve godine koji predstavlja strategiju u oblasti socijalnog preduzetništva“, rekla je Gavranovićeva i objasnila da je predlagač ovog zakona resorno ministarstvo, ali da je socijalno preduzetništvo međusektorska oblast i spada u nadležnost više ministarstava. Upravo Savet za socijalno preduzetništvo treba da inicira donošenje podzakonskih akata i Programa u ovoj oblasti, čiji je predlagač resorno ministarstvo.

Ona je na kraju istakla da je predviđeno da se Program razvoja sa pratećim Akcionim planom uradi do aprila 2024. godine. To je bitno i zbog sredstava za ove namene koja su po prvi put opredeljena za ovu oblast u republičkom budžetu, kako bi nakon usvajanja ovih dokumenata u Vladi Srbije mogla biti dodeljena do propisanog roka.

Okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici socijalnih preduzeća iz Vojvodine, jedinica lokalne samouprave, Saveta za socijalno preduzetništvo, Grada Novog Sada i civilnog društva.